UVOD:
Ž: mrzim tu sliku. vidio sam ju vec toliko puta, svi misle da su lukavo pametni kad ju postaju, ali zaboravljaju jedno.
ta ekipa nema izbora. nikakvog. nije da mozes ici u protest sa drugom odjecom osim brandirane, kad nema druge odjece. isto vrijedi i za elektroniku i sl.
glupa analogija - kad su se partizani borili protiv svaba, koristili su i smajsere i šarce, jelda?
T: S oproštenjem, ali ne seri. Izbora itekako ima, samo izbor nikako nije cool. Dok hrpa oko mene svršava po raznoraznim smartphonovima, ja bez beda koristim Nokiu 3210. Zato jer mi je riknuo punjač za noviju (iako ni ona nije "smart"), a odabrao sam si izbor da ne trčim okolo i kupujem si novi punjač, nego iz ladice izvadim stari i ofucani mobitel koji nema fotić, memorijsku karticu, 75 terabajta radne memorije i drka mi kurac dok vibrira u tonu himne. Samo, eto, sad nisam kul na kavi kad na stolu stoje iPhone 3, iPhone 4, HTC Desire, HTC Desire Z, Nokia 3210.
Uopće nije pitanje izbora nego je pitanje toga da su ljudi razmažena umišljena bagra koji moraju imati sve što se ikad reklamiralo na ikojem mediju, ali onda bitchaju kad to nemogu kupiti.
D: Nokia 3210 je jos uvijek fuckin Nokia! A onda uzmi 8mm kameru i odi biti novinar. Pa javi reakcije kad odneses snimljeni materijal u studio ili redakciju.
A: @T.: ne, nemaš izbora - ja recimo želim najsuvremeniju tehnologiju (zašto k vragu ne? ne prosvjedujem protiv ugodnog stila života, naprotiv) čiji se hardware može sustavno updgrade-at, ali i s najkvalitetnijim materijalima koje je moguće reciklirat. Zbog korporacijske moći, a ne ljudskog tehničkog neznanja, to nije moguće nabavit - moguće je nabavit jedino proizvode loše kvalitete koji potiču konzumerizam, a naravno zbog sustava u kojem živimo. A to je ono što ljudi žele promijeniti.. između ostalog.
T: @A.: Oh, da, imaš izbora. Možeš igrati igru ili ne. "Hoću X, ali ne po njihovim pravilima" je kao htjet se jebat al da ostaneš djevica. Ili bit katolik ali da žene svećenici vjenčavaju istospolne parove. Don't know if stupid or just disconnected from reality. Apple je odličan primjer toga - ako hoćeš iPhone, naguzi se i primi njihove uvjete. Jer oni odlučuju što će i kako prodavati, a ako ti ne shvaćaš da je drugi dio jednadžbe tvoja odluka da to kupiš ili ne kupiš, onda ti svi prosvjedi svijeta neće pomoći ni iotu.
A: pa ne želim se izolirat od svijeta i ljudskih postignuća što se tehnologije tiče - želim promjenu sustava tako da mogu imat "i ovce i novce". a in the meantime igram po njihovim pravilima jer nemam drugog izbora.. koja je alternativa? ić čuvat te ovce na velebitu?
ti si onda tip koji samo fura furku "ne igram po njihovim pravilima, ali neka njih tu gdje jesu"? zašto ne tražit promjenu jednostavno?
T: Pa upravo o tome i pričam. Kakvu jebenu "promjenu sustava" je moguće napraviti da se imaju "i ovce i novce"? Na koji jebeni način mislite da možete natjerati, recimo, Apple da NE izbacuje novu inačicu iPhonea svakih X mjeseci i tako izvuku više para od ljudi koji razmišljaju "najnoviji iPhone ili barbarska izolacija" nego ako rastegnu update? Na koji jebeni način mislite da možete natjerati bilo koju kompaniju da vam svoj proizvod ponudi na način na kojeg VI želite, kad postoji beskonačna količina bagre koja mora biti "u korak s najsuvremenijom tehnologijom, and damn the consequences!"? Kakvu promjenu tražite? Ima li igdje manifesto s konkretnim prijedlozima i zahtjevima, a ne hippy parolama?
I, ne, ja ne "furam furku". Ja shvaćam da u ogromnoj većini stvari u životu itekako imam izbora, i odabirem onu opciju koja me čini manje ovisnom o korporacijskim hirovima. I mogu ti reći da apsolutno uživam. Iako nemam najnovije gadgete, brendirane majice, 78 fotoaparata s kojima slikam pivske čepove kako sjaje na mjesečini i slično. Znam da je teško za povjerovati, ali šta ćeš. *shrug*
A: slažem se da potrošači diktiraju ponudu tržišta svojim potrošačkim navikama, i niti ne znaju koliko su moćni - ako se nešto dobro prodaje, korporacije će nastavit prodavat, i obratno. i to ide s većom potražnjom za bio hranom, za eko proizvodima, i s mesom npr - jedimo manje mesa, što nas više jede manje mesa, to će bit manje mesa na tržištu i sve što ide s tim (životinje se neće uzgajat u odvratnim uvjetima jer za to neće bit potrebe itd).. ali paralelno s tim moraš i zahtijevat neke promjene (sustava, da) koja će malo brže doć kraju tim sranjima nego prilagodba produkcije potrošačkim navikama.. koliko bi vremena potrajalo da se svi educiraju i motiviraju da kupuju samo etički korektne proizvode? a alternativa sustavu postoji - "ekonomija bazirana na resursima" (dakle stvarna ekonomija, a ne oblik kojeg je poprimila u današnje vrijeme, što je zapramo anti-ekonomija.. google it :-)) i kraj monetarnog sustava.. i eto.. apple bi stvarao kvalitetne up to date proizvode, jer ih ne bi motivirao profit.
T: Nisi mi odgovorila na pitanje. Kako bi to sprovela u zakonu? Hvala!
A: evo link na FAQ sustava baziranog na resursima, ako te zanima: http://www.thevenusproject.com/the-venus-project/faq# a tamo imaš i odgovor na pitanje zakona, koje glasi: Today we try to control human behavior by enacting laws or signing treaties without changing the physical conditions responsible for aberrant behavior. When Earth's resources are seen as the common heritage of all people, irrelevant laws and social contracts will vanish.
In a resource-based economy, social responsibility would not be a function of artificial laws or force. Safeguards against abuse could be designed into the environment. An example of this is the proposed design of cities where people have free access to resources without debt. This would eliminate theft. Such measures are not a matter of passing and enforcing laws to prevent and punish abuse. Rather, they are a means of designing the flaws out of any social venture, thus eliminating the need for many laws.
We are proposing doing away with the systems that cause corruption and human suffering in the first place. In a city with safe, clean, mass transportation, we do not need police to monitor drivers' speed, behavior at stop signs, or proper papers.
Other examples are the air and the water. Although both are necessary to our well-being and survival, there are no laws regulating how many breaths are taken per hour because we have such abundance at this time. No one monitors a gushing spring to see how much water is taken from it, although fresh water is absolutely necessary for the support of life. If it is abundant, no one monitors it.
I must emphasize that this approach to global governance has nothing in common with the present aims of an elite few to form a world government with themselves at the helm, and with the vast majority subservient to them. This newer vision of globalization empowers every person on the planet to be all they can be, without living in abject subjugation to a corporate governing body.
A society with human concern "designs out" laws and proclamations by making all things available to all people, regardless of race, color, or creed. When governments make laws, we are led to believe that these laws are made to enhance people's lives. In truth, laws are byproducts of insufficiency.
The question is, "can we grow beyond thinking that "someone" has to make decisions for us?"
A better understanding of natural law involves human's relationship to the environment, which supports all life. All of nature is subservient to natural law. Natural law cannot be violated without serious consequences to individuals or societies. Natural laws dominate all living systems. For example, without water, sun, or nutrients, plants and animals die.
An environment of scarcity, hunger, and poverty is a threat to everyone.
T: Evo, sad sam pročitao uz klopu, i moram reći da je bar 80-90% kopiranog hrpa irelevantnog utopističkog hippy smeća. Recimo:
"In a city with safe, clean, mass transportation, we do not need police to monitor drivers' speed, behavior at stop signs, or proper papers." Što je premisa? Da ćemo se svi voziti javnim prijevozom? Jer, da, SVI se moraju voziti javnim prijevozom da bi kontrola prometa postala irelevantna, a čak ni to nije točno ako javni prijevoz uključuje buseve ili vozače poput ZETovih.
"design of cities where people have free access to resources without debt. This would eliminate theft."
Ne, nebi, nego bi eliminiralo krađu stvari poput novca. Osobne stvari, i stvari koje je nemoguće učiniti obilatim (tipa ručni radovi, unikati i slično) su i dalje više nego dovoljan razlog za krađu.
Da se u diskusiju o zakonima protiv ubijanja ili općenitog nasilja uopće ne petljam.
Tak, da, yeah. Toliko o tome. -_-
A: argumenti su ti ubitačni. "krali bi se ručni radovi" :D dam ti sve svoje goblene i riješeno.
premisa javnog prijevoza je jednostavno izgradnja novog automatiziranog sustava prijevoza kao u London Heathrow npr - što nije nikakav problem ukoliko nemaš gradskog budgeta.
T: Argumenti su na mjestu. To što je autor teksta pod "krađom" smatrao samo neki striktno ograničeni oblik kojeg se da riješiti dostupnošću nekih stvari apsolutno nije moj problem. No, hajde, uvuci me u raspravu. Koji se to resursi idealno čine savršeno dostupni? Kakvu to krađu spriječava? Hoću li, u venus-project planu, ja moći dobiti Porschea ako to želim?
Da te podsjetim: "proposed design of cities where people have free access to resources without debt. This would eliminate theft." Koje resurse? Koja krađa? Kad si odgovoriš na ta dva pitanja onda ćeš shvatiti koliko je to zapravo besmislena floskula.
A za transport, to misliš na ovo: http://en.wikipedia.org/wiki/Personal_rapid_transit ? Pazi, nakon 40 godina razvoja i rada, trenutačno su aktivni na 2 mjesta na svijetu, s tim da je jedno dugo 1.2 kilometra. Ništa od toga ne garantira glavno pitanje - DOES. IT. SCALE? Jer ako može funkcionirati samo na kratkim relacijama i s manjom količinom, onda je beskorisno. Čak i ako je, primjeti da je to PERSONAL transit, ne goods transit. A ako nemaš u planu forsirati da, recimo, svatko drži svoje kokoši i krave, onda moraš imati transport robe, što opet nalaže potrebu za prometom, a i policijom (jer policija ne radi samo kontrolu prometa). A PRT ima još jedan problem naspram osobnih vozila - s njima se može (u većini slučajeva) doći proizvoljno blizu odredištu. A osim ako se ne postave stanice za PRT na svakih X<50 metara, osobna vozila će i dalje imati prednost nad njim. Evo, moj primjer je da ja nedjeljom pređem preko 40 km furajući na instrukcije, i osobno vozilo mi je jako potrebno. Osim ako tkogod bi stajao iza takvog projekta ne pokaže nadljusku inteligenciju u planiranju i izvođenju PRT sustava koji bi povezivao apsolutno cijeli grad (od Gračana preko Radničke do Malešnice), auto i dalje ostaje car.
Problemi venus-projekta su mnogi, a najveći je zasigurno to što ekipa pokušava SUSTAVNO i GLOBALNO primjeniti ideje koje su OGRANIČENO primjenjene LOKALNO, u surađujućoj grupi ISTOMIŠLJENIKA (1 od 2 PRT sistema vozi do jednog fakulteta, pretpostavka je da velika većina ljudi koji ga koriste idu na jedno mjesto... stavi to prema PMFu, pa da vidiš prosvjede baba koje bi htjele da ne staje tamo, nego da ide na Mirogoj). S obzirom na tako kolosalnu razliku između realnosti postojećeg i fantastičnosti zamišljenog, koje zahtjeva sustavno rušenje postojećeg sistema, postoje samo dvije riječi kojima ja mogu opisati taj projekt: patološko ludilo.
One on One:
Teme:
1: smanjene zločinačkih djela, da ili ne?
2: distupnost svih resursa svima, da ili ne?
3: rad bez novčane naknade, da ili ne?
4: monetarni sustav suzbija stvarni napredak za dobrobit čovječanstva, da ili ne?
5: već postojeća tehnologija zaostvarenje VP-a, da ili ne?
6: asocijalni tipovi ljudi su razlog zbog kojeg je VP neostvariv, da ili ne?
7: tranzicija prema sustavu baziranom na resurse je već započela, da ili ne?
A: 1. ako bi se krađa svela na primjere koje si ti spomenuo, ajde mi reci koliko bi to odmah, s danas na sutra, smanjilo postotak počinjenih zločina - da ne spominjem sljedeće generacije koje bi se rodile i odrastale u takvom okruženju? 90%? 80, 70, 60, 50%? Pa brale, nije loše kolko god da bilo obzirom da je postotak zločinaca u populaciji
ionako manji od 1od 1000 uključujući sve oblike počinjenih zločina.
T: 1 .Uopće ne kužiš. Autor povezuje "resurse" s "krađom". "Krađa" je vrlo širok termin, i jedini način da se pravilno poveže s "resursima" je da se i "resursi" ekvivalentno prošire. Danas se krade sve od kruha do automobila. Želi li autor reći da zamišlja dizajn grada u kojem svaki građanin može dobiti auto po želji? Ako da, evo ti odmah odgovora i na točku 7.
1b. Inače, po statistikama, svaki 6. muškarac je silovao bar jednom u životu. Što znači da je u startu udio zločinaca u populaciji 1 u 12, a ne 1 u 1000. Kiksaš za 2 reda veličina, što lijepo ukazuje na to koliko si upućena u temu.
A: 1 a,b : http://www.kcl.ac.uk/depsta/law/research/icps/downloads/world-prison-pop-seventh.pdf evo ti službenih statistika pa se zabavi.. s tim da su tu statistike zatvorenika zbog svih mogućih zločina, krivi oni bili ili ne. s tim SAD, gdje je 80% zatvora u privatnom vlasništvu lobista iz područja pravosuđa, naravno i začudo ima najveće brojke - a 90% drug related incarcerations su zbog freakin' trave.
T: 1. Statistike *zatvorenih*. Znači, osuđenih. Ako gledaš po tom principu, mi danas praktički nemamo gospodarskog kriminala. Koliko ono gospodarskih kriminalaca danas sjedi u Hrvatskim zatvorima? Kužiš si rupu u logici?
A: 1. Statistike osuđenih zatvorenika su puno realniji pokazatelj postotka „kriminalaca“ od statistike potencijalnih kriminalaca koje variraju u rangu od „svaki drugi“ do „jedan u 10 000“. Ne možeš ubrajat nekoga u krivce zbog pretpostavke „mora da je neko kriv; pa negdje ta lova ide“.
T: 1: Gle, ak ti nije jasno da postoji razlika između "kriminalnog čina" i "pravosudne presude za kriminalni čin" i ako ne kužiš zašto drugo baš i nije najbolji yardstick za statistiku, onda ti nemogu pomoći.
A: 1. Prvi se realno ne može mjerit, mjerenja istog su čiste pretpostavke. Drugi je zapravo više pokazatelj prisutnosti neke law inforcement i prijava nezakonitih radnji nego pokazatelj stvarnih brojka kriminalnih činova – a ako uzmeš u obzir veliki broj zakonski kažnjivih činova čija je kriminalnost upitna, a osoba je za taj čin zatvorski kažnjena ( prostitucija, krađa hrane, posjedovanje manjih količina trave itd - a to je ujedno i najveći broj ljudi), vratiš se na prvu poantu diskusije oko točke 1 i zaključiš da bi se rates of crime, na koji god način ih kalkulirao, instantno smanjile padom monetarnog sustava jer ljudi ne bi imali razloga za krađu bilo kakve prirode (financijske malverzacije itd).
T: 1: You're not the sharpest peak in the spectrum, ain't ya?
1: Krađe nisu sve radi izravne monetarne koristi za zadovoljenje osnovnih potreba. Trivijalan primjer - "joyride". As such.... eliminiranje ekonomske potrebe NEĆE eliminirati sve krađe. I sad dolazimo do razloga zašto mi vi venusijanci idete na živce. Umjesto da se racionalno kaže "smanjiti će se krađa", vi ulijećete s "neće biti krađe UOPĆE". Ludilo!
A: 1. Samo ću citirat samu sebe: „rates of crime bi se instantno smanjile“. Nađi ključnu riječ koja tvoj komentar čini besmislenim i nepotrebnim, pogotovo što si sav nabrijan i uzrujan a to ti nije zdravo. Uostalom, no I ain't and I'm quite aware of my limitations actually, but I'm pretty so it's ok. And it's: „You're not the sharpest peak in the spectrum, are ya?“.
A: 2. svi su resursi savršeno dostupni, od energije do hrane - ali u današnjem sustavu ne možeš stavit cijenu na proizvod ukoliko isti nije rijedak.. pa se rijetkost forsirano stvara, dok danas imamo tehnologiju da proizvedemo SVE gotovo svagdje, ako treba i mrkvu u sahari, što će uistovremeno i smanjiti potrebu za interkontinentalnim prijevozima robe (nepotreban waist of energy), da se nadovežem na tvoj jučerašnji komentar o prijevoznim sredstvima (ali naravno da onaj heathrow model nije jedini oblik javnog prijevoza koji postoji, a i nisam nikad spomenula eliminaciju osobnog vozila već smanjenje njegovog broja)
T: 2. "svi su resursi savršeno dostupni, od energije do hrane". Pazi, rekla si SVI resursi. Daklem, kako je jedan osobni automobil savršeno dostupan? Čak i bez ekspanzije termina, energija je savršeno dostupna? Ok, objasni mi odakle ti energija za pokretanje računala s kojeg odgovaraš? Elaboriraj svaki korak u procesu i argumentiraj "savršenu dostupnost" svakog. Hvala.
A: 2. da, autor zamišlja grad gdje svatko može dobiti sve po želji. a to što ti sumnjaš da je to moguće je zato jer nisi upućen u postojeću tehnologiju - za produkciju hrane: permakultura, aeroponika, hidroponika... sve navedeno omogućuje bolju iskoristivost prostora i veću produkciju.
za energiju: ovisno o području gdje živiš, geotermalna energija, solarna energija, energija valova, energija pijeska, i sve po principu teslinog sustava bezzicnog dostavljanja energije koja je za sada dosegla 82% prijenosa proizvedene energije. kroz 10 godina gotovo da se neće gubit ništa na prijenosu.
šta te još zanima?
T: 2. Nisam pitao o izvoru energije, nego kako ona dođe tebi. Sjedi 1, ponovi zadaću.
A: 2. Daklem.. ponavljam: „po principu teslinog sustava bezzicnog dostavljanja energije koja je za sada dosegla 82% prijenosa proizvedene energije"
T: 2: WTF? Tesla? Jel itko iz VP ima design specs kako bi to funkcioniralo, ili se samo maše Teslinim imenom kao magičnom riječi?
A: 2. Venus projekt nije izolirana instanca koje posjeduje ili ne designs specs bilo čega i njihove patente (apsolutno nebitno) – VP samo nudi alternativu ovom sustavu i tehnička rješenja zamišljena na osnovi sve postojeće tehnologije. Ako dođe do implementiranja tog sustava, nitko neće imat ništa od toga da si zaštiti patent (nema novčane dobiti), dakle sva postojeća tehnologija će se moć primijenit. A wireless energy transfer tehnologiju usavršila je University of British Columbia. Dakle postoji, What more do you need?
T: 2: Again, ili ne znaš čitati, ili nemaš pojma o čemu pričaš pa trkeljaš nasumično. Dakle, nisam pitao za patente. Pitao sam za "design specs". Pitao sam jel itko tamo ima pojma KAKO bi to radilo i kako bi se to izgradilo, ili samo seru. Po tvom odgovoru mnijem drugo.
No za razliku od tebe, ja se bacam u pretragu kad me nešta zanima. UBC, kažeš? Jel ovo: http://bit.ly/omrW9p Ako da, primjeti: "for Biomedical Implants". Jel ti trebam objasniti što su "biomedical implants", ili mogu pretpostaviti da si dovoljno informirana da znaš i sama?
Also, ovdje: http://bit.ly/gfNpHX 2009 - Lasermotive - rekordni prijenos energije na "more then several hundred meters". Kurca znači kad moraš prenijeti energiju par desetaka kilometara od najbliže elektrane.
A: 2. Opet ista stvar.. „Venus projekt nije izolirana instanca koje posjeduje ili ne designs specs bilo čega i njihove patente“ – napisah da nemaju ni jedno ni drugo, niti je imalo bitno što ONI imaju (a design specs nemaju pošto OBVIOUSLY oni nisu izumitelji te tehnologije koja je još u fazi usavršavanja – velik broj firmi već nudi na prodaju short-distance wireless sustave (ex: Soljačić i witricity) a paralelno većina njih radi na usavršavanju long-distavnce sustava – i patentiraju si svatko svoje - a zamisli, ne dijele međusobno design specs, jerbo, zamisli, to im nije baš u interesu (inače, u većini država, iako ne funkcionira svugdje na isti način, dužan si za dobivanje patenta priložiti design specs. A onda ih najčešće ipak ne ideš postat barem neko vrijeme na net da ih svi vide – bila to konkurencija za inspiraciju ili jadnici iz VP-a, sve dok se proizvod ne plasira na tržište).
Ono što je bitno je da to bilo tko ima: UBC su dosegli najmanji gubitak energije prilikom prijenosa iste – for biomedical implants indeed. Da li je nezamislivo da se slična tehnologija razvija za upotrebu na većoj skali? Inžinjerima nije (http://www.ijser.org/researchpaper%5CWireless-power-transmission-a-novel-idea.pdf).
Za sada je prijenos bežžične energije uspio na malo većoj daljini od one koje si ti našao na netu – radi se o cca 20 km – o tome također možeš pročitat u istom članku gore.
A: 3. u venus projektu ćeš ti moći dobit porshea ukoliko se njegova produkcija bude nastavila i ukoliko se do tada ne opametiš po pitanju isplativosti takvog auta naspram postojećih modela koji troše znatno manje energije.
T: 3. BMK za energetsku isplativost. Ako hoću Porschea, po venus-projektu ja bih trebao moći dobiti Porschea. Tko će mi ga dati? Ako hoćeš energetski isplativiji auto - Tesla Roadster. GIMME!
A: 3. kao što rekoh ranije, ako se bude održala proizvodnja tog modela, tvoj je.
T: 3. Dobro, tko će platiti radnicima koji ga budu složili?
A: 3. Nitko. Uz pretpostavku da će sustav sličan VP-u vidjet svjetlo dana najranije 2060., izradit će ti ga mehaničari amateri old timera.
T; 3: Soooo, uhm, what? Očekujemo od ljudi da rade za nikakvu naknadu? Hell, ako je to ključ za Venus project, onda je rvacka pravo oživotvorenje istog. Tu hrpa ljudi radi za ništa para.
A: 3. Ne misli se na osnovne životne potrebe niti na „sve što ti padne na pamet“ , već na „sve što ti treba“ – dakle ne radi se samo o hrani i skloništu, već o odjeći, tehnologiji, pristupu zdravstvenoj skrbi, obrazovanju, rekreaciji itd ZA SVE.. Trenutno tomu svemu pristup ima najviše 8% ljudi. Na osnovi čega donosiš zaključak da bi previše ljudi tražilo previše stvari? Misliš da nema dovoljno resursa? Da je to u ljudskoj prirodi? Određeni broj upućenih ljudi misli da to nije slučaj, a ja osobno mislim da je vrijedno ići u tom pravcu da taj postotak od 8% poraste, pa kud puklo da puklo – bolje nego status quo u kojem se taj postotak ne pomiče niti je ikome tko želi zadržati današnji sustav u interesu da se pomakne.
T: 3: Neupućen? Hm. Više "uzemljen". Ako se pod "sve omogućeno" misli na osnovne životne potrebe (hrana, sklonište), onda je to kriva upotreba pojma, i leksikografska lekcija je potrebna. Ako se misli na "sve što ti padne na pamet", onda vrlo vjerojatno imaš problem da bi previše ljudi tražilo previše stvari.
A: 4. ne razumijem zašto ti nije jasno da postojanje budgeta ograničava napredak u bilo kojem smislu? nemaš love - ne daju ti resurse da to napraviš. spominješ 1,2 km trake i potrebno vrijeme za implementiranje sustava - pa ono, jel zbilja moram i to objašnjavat?
T: 4. Da, moraš. I to zbog jednog razloga - Space X. Ako u relativno istom vremenskom periodu dođemo do toga da nekoliko privatnih firmi organizira letove u orbitu (ili close to it), onda mi je nepostojanje brzog i prilagodljivog javnog prijevoza jebena nepoznanica. Zar je lakše uzletjeti u orbitu nego napraviti više od 3-4 km tračnica?
A: 4. logično da se u ovom sustavu ne ulaže u tehnologiju za dobrobit čovječanstva već u onu tehnologiju koja će ostvarit profit. nije lakše ali je isplativije.
T: 4. Uhm, huh? Whaaaaa? Jel ti to hoćeš reći da je (sub)orbitalni let isplativ? Isplativiji od javnog prijevoza? Dude, I don't even....
A: 4. Da, to želim reći. Spaceflight firme niču ko gljive, why do you think it is so? Hmmm.. let's see.. for the wellbeing of humankind? Sure.. PRT je just another public transportation system koji se u tom rangu može naplaćivat, a ovo je ekskluziva – therefore neviđen profit: „Investing in space technology now may be similar to buying Microsoft shares two decades ago: highly profitable.“ (http://news.softpedia.com/news/The-Best-Investment-Space-Technology-55308.shtml)
T: 4: Actually, "spaceflight firme" su Big Burn firme. Stavi payload na raketu, raketu napuni gorivom, ispali. Ako ne funkcionira, stavi više goriva. Space X nema veze s time, i stvar uopće nije (toliko) profitabilna. Zapravo, uopće sje upitno hoće li biti profitabilna. Pa opet ima puno bolji status od PRTa.
A: 4. Vjerovatno si u pravu. Samo mi onda nije jasno zašto stručnjaci predviđaju eksploziju njihovih dionica na prvi dan IPO-a . Valjda su ti glupi brokeri nešto pogriješili, javi im.
T: 4: Prije bih rekao da ti nemaš pojma razlikovati tvrtke koje šalju satelite u orbitu i one koji bi se bavili komercijalnim (as in "ja mogu osobno kupiti kartu", ne as in "iFlight") (sub)orbitalnim letovima.
A: 4. Ne vidim na osnovu čega si zaključio da ne razlikujem jedno od drugog – Space X is profitable and will probably have an IPO – readhttp://venturebeat.com/2010/06/09/spacex-profitable-despite-musk-being-cash-poor-but-is-an-ipo-needed/
A: 5. osim ovog modela osobnog vozila, za duže relacije postoji i, sigurna sam tebi već poznati, maglev vlak čija brzina trenutno doseže oko 600 km na sat, a ukoliko se ogradi u vakuumirane kanale (bez otpora zraka) - iako se za sada nema dovoljno novaca da se u to investira - doseže i preko 1000 km /sat.
T: 5. Da, znam za maglev. Virgin Galactic će (nakon otvaranja posla za javnost) biti u mogućnosti suborbitalnim letom daleko nadmašiti i tu brzinu. No to i dalje ne odgovara na problem dostave robe. Maglevom dopremiš, recimo, mlijeko iz Osječke mljekare u glavni kolodvor u Zagrebu. PRTom dođeš od doma do obližnjeg Super Konzuma. Sad mi objasni kako pošiljka mlijeka dođe s glavnog kolodvora do Konzuma? Mislim, kad jebeno moram crtati, jelda?
A: 5. dostava robe nije zamišljena na način na koji se danas odvija - proizvodnja na jednom kontinentu i dostava na drugi - kao što rekoh, to je nepotreban trošak energije. sva se proizvodnja odvija u neposrednoj blizini svakog grada. a i maglev nije jedini zamišljeni prijevoz dobara: modular freighters, vstol letjelice, samoupravljajuće cargo-brodove..
T: 5. Ja ne pričam o dostavi preko kontinenata. Ja pričam o dostavi unutar (vele)gradova. Pogotovo srednjih veličina, gdje nema smisla raditi maglev od glavnog kolodvora do Gajnica, recimo. VTOL? Powered, produced and piloted by what? Mystical magical wishes?
A: 5. VTOL? Powered by any sustainable energy source, produced in factories and piloted by a satellite. Wtf?
Što se dostave od kolodvora do Konzuma tiče, brijem da nažalost VP nije toliko u detalje išao u razradu, a ja nisam dovoljno stručna da ti precizno odgovorim na to pitanje – ali brijem da nije tako komplicirano odabrati jedan model prijevoznog sredstva i prilagodit mu veličinu i oblik potrebama ukrcaja robe. Ono. Šta si zapeo.
T: 5: Piloted by satellite? Pokaži mi ijedan sustav automatskog upravljanja koji može samostalno slijetati ili uzlijetati. Pogotovo s VTOLom, kojeg je puno teže pilotirati nego običan. Naime, znaš li za uzrečicu "counting your chicks before they hatch"? E, ovdje se upravo to radi - polažu se nade u sustave za automatsko upravljanje, koji a) nisu testirani na dovoljno velikoj skali, b) nisu testirani na ljudski tampering, c) nisu testirani na upravljanje VTOLima. Što se dostave tiče, zapeo sam jer ona čini dobar dio prometa na cestama (kao i samo robnog prometa), a nije uračunato u diskusiju. Uočavam rupe, jebiga, i "šta si zapeto" nije kvalitetan odgovor na te rupe.
A: 5. Ne postoji samo jedan model VTOL-a. Zapravo onaj s 3 sinkrone turbine se upravlja s lakoćom. Dva primjera imam: la biche FSC-1 i Moller M400 (koji je VTOL upravo)
A jel se tebi ta dostava zbilja čini kao neprebrodiv problem? Meni baš i ne pa ne vidim poantu zapinjanja na tu temu.
T: 5: Znam da ne postoji jedan model VTOLa. VTOL je mod uzlijetanja i slijetanja - vertical take off and landing. A što se modela tiče, FSC-1 uopće nije VTOL. A Moller, iako je VTOL, "The ongoing failure of the Moller company to actually fly an M400 led the National Post to characterize the Skycar as a 'failure'". So, yeah, od dva VTOLa koje znaš, jedan uopće nije VTOL, a drugi ne leti. Iskreno se nadam da to nisu riješenja u koje nadu polaže venus project, jer to je onda pišurija.
A: 5. Ti uporno tražiš grešku tamo di je nema – napisala sam „la biche FSC-1 i Moller M400 (koji je VTOL upravo)“ gdje je samo Moller kvalificiran kao VTOL, a ne la biche. A tvoje pitanje je glasilo „Pokaži mi ijedan sustav automatskog upravljanja koji može samostalno slijetati ili uzlijetati. Pogotovo s VTOLom, kojeg je puno teže pilotirati nego običan.“ Done. Uzlijeće i slijeće. Sad to što ga je National Post kvalificirao kao failure, to je možda zato jer još nije usavršen pa niti na tržištu – isto tako nađeš članak gdje mu predviđaju uspjeh. Možda to bude taj model a možda neki drugi za kojeg ja ne znam. Uostalom, smislenost pa i ostvarenje VP-a ne ovisi o jednom prijevoznom sredstvu za kojeg si ti opet zapeo.
A: 6. što se tiče nužnosti prometnika, nepotrebno. već danas postoji osobno vozilo koje se samo upravlja, izgrađeno u suradnji s googlom - auto ima, osim sustava satelitskog satelitskog upravljanja, ugrađene odbojne magnete i senzore blizine tako da je jednostavno nemoguće se zabit u nekoga ili nešto.
T: 6. Ti ne voziš, jelda? Ili nemaš vozačku, ili imaš ali nikad nisi sjela u auto? Ili se namjerno praviš glupa? Zar je zaista potrebno elaborirati da određeni (veliki!!!) dio nesreća nastaje zato jer ljudi voza KONTRA propisa (120 na ograničenju 50, obilaženje preko pune, prolazak kroz crveno...) i da je to poslijedica prirode ljudi, a ne vozačkog sustava auta. Možeš ugradit kakav god sustav hoćeš, no tog trena kad netko prokuži kako ga ugasiti (a hoće!), vraćaš se na početnu točku.
A: 6. touche! nemam vozačku, sjela sam par puta u auto i majke mi se ne pravim glupa, nije maybelline, rođena sam s tim - a ti si malo prešao preko SATELITSKOG UPRAVLJAAAANJAAA.. halo.. dakle, nema vožnje kontra propisa kad auto sam vozi do upisane destinacije.
T: 6. Ne čitaš baš što napišem, ne? Da, staviš satelitsko upravljanje. I on te vozi ispod ograničenja. Ali se tebi neda voziti 50km/h. I onda odvezeš auto kod lokalnog hackera koji ti ugradi root na sistem preko kojeg možeš ugasiti satelitsko upravljanje i voziti 120 na ograničenju 50. A ako misliš da je to nemoguće, molim te mi ukaži na JEDAN copy protection sistem (ili bilo koji drugi digitalni sigurnosni sistem) koji nije skrekan.
A: 6. And what if the magic turtle wants to use ur toilets? Šta je VP predvidio u TOM slučaju, ha, ha??
Jel bi ti to napravio? Ja osobno ne bih.. i ne znam nikog tko bi za sebe rekao da u sustavu koji je stvoren da mu osigura najbolje moguće uvjete za život, bi išao radit nešto protiv takvog sustava, ugrožavajući sebe i ostale. Ako to ne radiš u ovom posranom sistemu, nećeš ni ako bog da u nekom boljem.
T: 6: Can't tell if thick or just ideologically naive. Naravno da bi bilo ljudi koji bi radili tampering s takvim sustavom, i naravno da bi ga uspjeli zbrejkat. Ako ti je potrebna potvrda toga pogledaj a) subkulturu drag i street racinga i divljanja po ulici, b) kompjutersko piratstvo. Čarobno forsiraj takav sustav nasve aute danas, i garantiram ti da bi bio skršen do kraja vikenda, unutar tjedan dana bi hack bio popularan i raširen, a do isteka mjeseca bi se našlo i službenika pri pregledu za registraciju koji bi ignorirali ugrađeni hack za određenu svoticu.
A: 6. A tko bi bili ti ljudi? Oni neki drugi, zli? Ne ti, ne ja, nego neki oni.. Primjeri koje si naveo se odnose na frustrirane ljude ovog sustava; kao što sam rekla.. ma u biti pročitaj si opet.. u sustavu koji radi za dobrobit ljudi blablabla..
T: 6: Can't tell if stupid or... No, wait, I can. Here's a protip: kao netko tko je sam priznao da ima apsolutno nula iskustva na cestama za volanom, MOLIM TE JEBENO SE OKANI POKUŠAJA DA ISPADAŠ CUTE U RASPRAVI O CESTI, KTNXBYE! Znaš tko bi hackao takav sistem? Bilo tko od onih kojima je pun kurac tukaca koji ne znaju voziti, od onih kojima se negdje žuri, od onih koji su ikada sjeli pijani za volan, od onih kojima je pojas samo dekor, a prometni znakovi "opcionalni prijedlozi".
So, yeah, dok god nemaš više iskustva s boravkom na cesti, kuš o tome, k?
A: 6. Pa boravim ja na cesti, nemoj se uzrujavat – vozim bicikl, ain't that cute? Ajmo ovako – to se sve događa i danas – ima ljudi „kojima je pun kurac tukaca koji ne znaju voziti, od onih kojima se negdje žuri, od onih koji su ikada sjeli pijani za volan, od onih kojima je pojas samo dekor, a prometni znakovi opcionalni prijedlozi"..
ok.. neka se u sustavu koji je osmišljen za dobrobit ljudi broj takvih specijalaca ne smanji niti za 1% i broj udesa ostane isti, opet bi situacija bila bolje od sadašnje utoliko što je PRT ekološki prihvatljivije rješenje (a bude se smanjio – jer je veliki broj asocijalnih ponašanja rezultat frustracija - pročitaj zašto frustracije nastaju ovdje http://en.wikipedia.org/wiki/Frustration - it arises from the perceived resistance to the fulfillment of individual will.. Želja svakog čovjeka je živjeti u što boljim mogućim uvjetima.. a VP upravo to nudi.. dakle definitivno bi se broj frustriranih ljudi znatno smanjio).
A: 7. "patološko ludilo"? "the people who are crazy enough to think they can change the world, are the ones who do." you just stay sane and comfortable. ako ne misliš da se svijet može promijenit onda nisi među onima koji će ga mijenjat. a dobar je svijet u biti, šta mu fali, imaš pravo.
T: 7. Gle, meni ne fali ništa. Jer sam naučio živjeti u skladu s mogućnostima, i limitacije pokušavam zaobići i izbjeći. To što netko ima minus na kreditnoj jer je morao kupiti iPhone ili ići na more/skijanje - mene živo zaboli. A ludilo skale koju na venus-projektu tvrde da mogu ostvariti postaje patološko kad se prođe kroz teoriju istog, i shvati da velika većina ideja ide izravno kontra mentaliteta i očekivanja velike većine stanovništva. JEDINI, pazi - JEDINI, način da Venus project oživi u obimu u kojem su ga autori zamislili je vojni udar na državu i diktatura na svim razinama. Jer čim kreneš s osnovnim postavkama (tipa "svi resursi su dostupni") i skužiš da zapravo NEMAŠ dovoljno resursa da svima daš sve - e, onda moraš početi provoditi mjere racioniranja dostupnih sredstava, koje postaju represivne tog trena kada šira javnost skuži da, ne, ipak nisu svi resursi dostupni kao što je pisalo na plakatu.
Kao što rekoh, jedino gdje venus project može zaživjeti je u malim komunama istomišljenika kojima takva lažna dostupnost resursa nije problem.
A: 7. meni je jako drago da je tebi super u životu, ali eto nekoj djeci nije.. ono, nekih 36000 koji dnevno umiru a mogli bi i ne. poštujem tvoje stručno mišljenje i stručnu procjenu da neće bit dovoljno resursa za sve nego je to samo tako zakeljano na nekom plakatu, ali dopusti da se ipak uzdam u malo upućenija mišljenja stvarnih stručnjaka. jer u venus projekt nisu uključeni samo lunatici i debili kakav sam ja, nego stručni inženjeri i priznati znanstvenici.
T: 7. Rajt. Gdje ta djeca umiru? A gdje venus project predlaže najviše promjena? Oprosti ako ne vidim kako izgradnja magleva i PRTa u, recimo, New Yorku može pomoći izgladnjelima u Africi. A to što su uključeni stručnjaci se može, uz svo dužno poštovanje, zakačiti mačku na rep. Venus project je primarno i osnovno IDEOLOGIJA. A povijest SVIH ideologija IKADA pokazuje jako lijepu tendenciju da stručnjaci, znanstvenici i ostali "majstori intelektualnog zanata" sasvim sretno niječu stvarnost koja je u suprotnosti s ideologijom. Najbitnija stvarna činjenica koja se niječe u ovom projektu je da će u implementaciji istog biti nužno smanjiti konzumeristički komfor kojeg ljudi danas imaju. A ako išta znam o naravi ljudi, to je da se od komfora ne odvajaju. Zato i imamo jebenu kreditnu krizu in the first place.
A: 7. Ne znam kako si povezao izgradnju magleva i PRT-a s gladnom djecom u Africi – malo namjerno miješaš kruške i jabuke što bi se reklo, valjda jer nemaš pametnije kontre. Jedna je stvar osmislit sustav baziran na resursima koji će osigurati pravilnu raspodjelu sredstava po cijelom svijetu – hence stati na kraj ratovima i gladi. Druga je stvar razraditi prijevozni sustav gradova kako bi izgledali i u New Yorku i u Africi nakon implementacije tog sustava .
konzumeristički komfor će se sigurno smanjiti nakon nestanka konzumerizma (!), ali će se zato znatno povećati životni standard pošto će svi imati pristup svemu, i najbolje mogućem u datom trenutku.
Ljudi nemaju narav - ono što ti zoveš „narav“ se stvori odrastanjem u određenoj okolini. Postoji tako velik broj ljudskih kultura i pripadajućih vrijednosti – koja je tu ljudska narav?
Ako se rodiš u društvu gdje se cijeni suradnja rather than competition, sukladno tomu ćeš se i ponašat.
next?
T: 7: Nemam pojma. Ja nisam spominjao djecu koja umiru od gladi. A apsolutno ništa o čemu smo mi do sada pričali ima ikakvog efekta na njih, tako da bih ja zapravo trebao tebe to pitati.
Što se tiče naravni, može, čak i ako priznam da je narav posljedica sustava, to i dalje ne mjenja problem da ju je nemoguće promjeniti bez naglog prekida kontinuiteta. Ono, apokalipsa, puč, te slatke stvari.
A: 7. A onda, ako sam ja to spomenula bit će da si opet ti u pravu što si to dvoje povezao. Riiiight..
Misliš da kraj monetarnog sustava ne bi ujedno bio kraj clashu između, grubo podijeljeno, juga koji crkava od gladi i nas na sjeveru? Onda tek ne znam gdje da počnem s objašnjavanjem.. Svjestan si da se sjever bogati od kredita koje posuđuje jugu? Jel moram u detalje?
Gdje si tu studiju o naravi pročitao? Jel ti poznat termin tranzicija? Jel uvažavaš da i u današnjem sustavu već postoji ekonomija bazirana na resursima? I da se širi? (obiteljska i prijateljska ekonomija, couchsurfing, share-a-ride, sve popularnji portali za razmjenu, cijeli kvartovi u većim gradovima koji razmjenjuju usluge i robu itd).. A možda i dođe do puča, možda to ubrza stvari – tu je previše faktora za uzet u obzir, ne vidim u budućnost.
T: 7: Tko kaže da je povezano? Pa ja sam tebe bio pitao kakve veze imaju 3600 djece što umiru svakodnevno i ono o čemu si prije toga pričala. Jer ja ne vidim baš neke značajne. Vidim velike promjene u zapadnom svijetu. I apsolutno nikakve u zemljama u razvoju. Wat?
Crouchsurfing et al: Koje su dimenzije toga? Koliki postotak lokalnog, nacionalnog, globalnog bruto društvenog proizvoda se na taj način proizvodi, distribuira, konzumira? Pokaži mi kako je "idem se krešat kod Jure" gospodarski relevantna pojava, pa ću prihvatiti da je postupna promjena moguća. Štonobi se reklo, a ide i za vasceli venus project, "put out or shut up".
A: 7. Pa ti si to povezao :„Oprosti ako ne vidim kako izgradnja magleva i PRTa u, recimo, New Yorku može pomoći izgladnjelima u Africi.“ A ja sam na to odgovorila „Jedna je stvar osmislit sustav baziran na resursima koji će osigurati pravilnu raspodjelu sredstava PO CIJELOM SVIJETU– hence stati na kraj ratovima i GLADI. Druga je stvar razraditi prijevozni sustav gradova kako bi izgledali i u New Yorku i u Africi nakon implementacije tog sustava .“ Zašto ti vidiš promjene samo u zap. svijetu, ja zbilja ne znam.
Couchsurfing et al: teško je napraviti brojčanu procjenu obzirom na to da ih ima dosta a ne oglašavaju sve broj njihovih korisnika. Znam da Couchsurfing ima preko milijun korisnika, carpooling site-ova ima bezbroj, kao i portala za razmjenu.
Da odogovorim na drugi dio pitanja, obviously se blizu 0% društv. proizvoda na taj način proizvodi (ako izuzmemo ručne radove ponuđene na razmjenu). Ne znam ni točne brojke koliko se distribuira ili konzumira. A „krešanje kod Jure“ trenutno nije nikakva gospodarski relevantna pojava, a vjerovatno i kada bi znala gore spomenute brojke, bi se i one pokazale kao gospodarski irelevantne - ali je to trend koji se širi, a ne čini se da će zamrijet - kao ni ostale aktivnosti koje gravitiraju prema ekonomiji baziranoj na resurse. Ili se tebi vjerovatno unatoč svim pokazateljima ipak čini da budu – najvjerovatnije da da..
T: Y'know what? I'm out. Neda mi se više. Mislim, ja mogu raspravljati do ponovnog dolaska Isusa Krista, no čemu? Realno, Venus projekt je ideologija, skoro religija. I kao religija i ideologija, imuna je na bilo kakvu debatu. I slično kao gore spomenuti drugi dolazak, šansa za ostvarenje asimptotički teži nuli. Tako da sam odlučio primjeniti taktiku koju koristim za gorespomenuti smak svijeta - opustiti se i hihotati na blesave ideje. A vrijeme potrošeno na debatiranje i istraživanje potrošiti na korisnije stvari.
Laku ti noć (ili dobar dan, ovisno kad čitaš) želim, i ispričavam se ako sam te uvrijedio.
